| Sentandrijska Hrvatska Manjinska Samouprava vvovv Szentendre, Városház tér 3. Telefon: 06 26 503 399 |
|
Vinogradarska fešta 2003. Plan |
| Trgadba
i blagdan vina u Sentandriji stoljecima su se ubrajali
medu zapazenija narodna slavlja. Ove godine
Dom kulture uz obalu Dunava, Sentandrijska hrvatska manjinska samouprava
i Udruga prijatelja sentandrijskih korijena, prireduju ponovno
trgadbenu povorku i festu. |
|
Povijesna
retrospektiva Poslije oslobadanja od Turaka Madari su se vratili u svoj zavicaj i ponovno preuzeli svoje posjede. Tako je nakon stotinjak godina dospjela u grad i jedna skupina (devet dalmatinskih obitelji) vinogradara. Njima se moze zahvaliti da je u Sentandriji bijelo vino i srednjovjekovna tehnologija pripremanja bijelog vina zamijenjena sadnjom sorata crnoga grozda i pripremanje kvalitetnog crnog vina. U
to vrijeme Samar-brdo pretvara se u u jedinstvenu sjenicu. Naši
su predi u proizvodnji vina. uveli korištenje preše i
specificne postupke. Do pustošenja filoksere grad je
svoj procvat i bogatstvo stvorio zahvaljujuci kvalitetnom uzgoju
vinove loze i proizvodnji vina. Sentandrijski vinogradi predstavljali
su ugledan segment vinorodnog kraja blizu Budima, uz budimske vinograde
(Stari Budim, Sashegy) Promontorske i vinograde u Tetenyu.
Europsku slavu postigla je sentandrijska crna kadarka. O sentandrijskome
vinu zavicajni album “Madarska u slikama” objavljen
1870.godine u Pesti, donosi sljedece:
|
Slavlje Uspomenu na uzgoj vinove loze i proizvodnju vina cuva Kriz vinogradara koji stoji na uglu ulice Endre Ady i ulice Dézsma pred zgradom Dézsma. Jedan od najstarijih sentandrijskih spomen-krizeva i zgrada podignuta polovicom 18.stoljeca, danas se skriveno nalazi uklopljena u zidove ograde u ulici Dézsma. Nakon prvog rata ovdje su se još odrzavale zahvale, ali je ovaj obicaj vrijeme, medudobno, izbrisalo. Prema tradiciji, kod ovoga su kriza 19.kolovoza, na dan Kristova preobrazenja slavili Srbi pravoslavci, a 20. rujna katolici Dalmatini. Oba slavlja u sebi nose slicne elemente. Kriz se ukrašava lišcem loze i grozdovima. Polazu se košarica grožda, boca vina i cvijece zahvaljujuci Bogu plod prisjecajuci se predaka, vinogradara i vinogradarskih radnika koji su sadili vinograde i uzdizali time grad. Ovo je slavlje tridesetih godina - kao i na mnogim drugim mjestima diljem Madarske - zamijenio madarski praznik s vijencima. Od toga je datuma ukinuta zahvala kod kriza a u svecanom su mimohodu prolazili birov, djevojke u madarskoj narodnoj nošnji s poculicama i cikoši. Slavlje je priredivano na nacin da je atrakcija bila popunjena etnografskim elementima stranim Sentandriji. Za pretpostaviti je da je u toj promjeni imala ulogu izmjena religijskog i nacionalnog sastava pucanstva u gradu. Blagdan Temeljem pet godišnjeg sakupljanja i istraživackoga rada 2002.godine primili smo se ponovnog ozivljavanja blagdana. Tako su slavili prije 75 godina naši predi. Za tu smo priliku uredili prostor oko križa. Shodno tradiciji, uz kriz smo postavili zavjetno vino, cvijece i grozde. Sa cašom vina prisjetili smo se sentandrijskih vinogradara i vinogradarskih radnika. Ovo je bio dogadaj s kojim je krenuo gradski trgadbeni mimohod. Sentandrijska hrvatska manjinska samouprava i ove godine zeli nastaviti ovu drevnu dalmatinsku tradiciju. 20. rujna program zelimo ostvariti u tradicionalnom njegovu obliku. zeljeli bismo priredbu uciniti atraktivnijom, uspješnijom i jasnijom za širu publiku. Planiramo nastup pjevackih zborova i plesaca. Predvidamo takoder i ukrašavanje kocija "na sentandrijski dalmatinski nacin" i u dalmatinskim narodnim nošnjama pridružiti se trgadbenom mimohodu. Sentandrijska Hrvatska Manjinska Samouprava
|
